„Zemaljski zivot je blago, a najvece blago ovog svijeta je dobra i poslusna zena.“
Bismillahirrahmanirrahim. Hvala Allahu Gospodaru svjetova. Neka je salavat i selam na Njegovog Poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi we sellem. Najistinitiji govor je Allahov govor, a najbolji put je put Muhammeda, sallallahu alejhi we sellem. Gospodaru moj, na tebe se oslanjam i od Tebe pomoc i uputu trazim.
O zeni je potrebno govoriti, iako je to veoma cesto tema, zbog toga sto postoje pogresna, mozda i zlonamjerna i tendenciozna misljenja o neravnopravnom polozaju zene u Islamu, a posebno sto takva misljenja, cesto puta nalaze svoju potvrdu i u praksi nekih primitivnih muslimanskih sredina.
1. Zena kao ravnopravan clan ljudske zajednice;
Prije svega da kazemo; zena je ljudsko bice kao i muskarac i od iste su vrste kao sto Kur`an kaze : „Vi ste iste vrste.“ (Suretun-Nisa; 25.) I u tom pogledu nema nikakvih razlika. Kada je Allah stvorio Adema, stvorio je i Havu. U drugom ajetu stoji : „O ljudi, Mi smo vas stvorili od jednog covjeka i jedne zene“ (Suretul-Hudzurat; 13.) „O ljudi, bojte se Gospodara koji vas od jednog covjeka stvori, i od njega njegovu drugu stvori.“ (Suretun-Nisa;1)S obzirom na to da je zena potpuno ravnopravna s covjekom kao ljudska vrsta, Islam ju je ucinio ravnopravnom s njim i u pravima i u duznostima, uopce. Kada god se Kur`an obraca muskarcu, obraca se i zeni. Tu je upotrebljen izraz „O ljudi“ ili „O vjernici“, u sto spadaju i jedni i drugi. A razlike izmedju zene i muskaraca u nekim pravima su dosle s obzirom na njihove prirodne razlicitosti i razlicite uloge u pojedinim segmentima zivota. Moramo obratiti paznju na to, da ako je Islam uskratio pravo zeni u nekim okolnostima, nadomjestio je to uskracenje necim sto je bolje iz druge oblasti, ili je ono bilo dobro za nju i u njenu korist. Postoje odredjene fizicke i dusevne razlike medju spolovima i zbog njih je doslo do pravljenja i odredjenih razlika u nekim pravima i duznostima (primjer ostavstine).
1. Zena prije Islama
Da bi nam bio potpuno jasan polozaj zene u Islamu, morat cemo se osvrnuti na njen status prije Islama. Pri tome, neznam da li je uopce moguce upotrijebiti izraz zena kao ljudsko bice, u vrijeme paganstva. Cini mi se da ona tada nije imala takav atribut, a evo zasto; kada bi se rodilo zensko dijete, to bi bila sramota, i zbog toga ona bi bila ubijena (ziva zakopana). A ako bi slucajno ostala ziva, kao takva nebi imala nikakvih prava. Smatrana je obicnim predmetom kao i sve druge stvari koje sluze muskarcu. Ona je vrijedila jedino kao spol i u tom smislu ju je muskarac i iskoristavao. Bila je manje postovana od jedne zivotinje. Arapi su vise paznje posvecivali zivotinji nego zeni. Ispod vlasti oca, ona je prelazila pod vlast muza, koji ju je mogao i ubiti, prodati ili drugima dati na uzivanje i izivljavanje. Smrcu muza, zajedno sa ostalim stvarima je naslijedjivana i pripadala bi onom ko je se prvi docepa. Bracna veza je bila lisena svih materijalnih i moralnih obaveza. Zena je kao i muskarac mogla imati neogranicen broj muzeva, vise ljudi koji su se s njom sastajali.
Vladala je i poligamija i poliandrija. Jednom rijecju, vladao je strasan nemoral koji svoju najvisu tacku kuluminacije dozivljava u zenidbi sa rodjenom majkom, sestrom i kcerkom. Takvo je, otprilike, bilo stanje zene prije Islama kod Arapa. Nista bolji polozaj ona nije imala ni u drugim zajednicama (narodima).
Kod starih Grka zena je bila obicni rob, sto se da razumjeti iz ovih Aristotelovih rijeci: „ Zena je muskarcu ono sto je rob gospodaru, tjelesni radnik duhovnom varvarinu Jelihu.“ (Stara Grcka mudrost)
Kod Rimljana zena je uvijek bila pod tutorstvom i nikada nije mogla da raspolaze svojom sudbinom. Bila je predmet svojine. Kod starih Jevreja je iskljucena iz naslijedja i bila je beznacajna. Ovako bi se oni molili Bogu ujutro : „Da si hvaljen Boze, Gospodaru nas i svega svijeta, koji me nisi ucinio zenom.“
Kod starih Hindusa imala je ulogu povecanja nataliteta. Njihov filozof Manu kaze: „Sramoti je uzrok zena, zato treba izbjegavati zenu.“ (indijska filozofija).Sto se tice ovih ostalih naroda njen polozaj ni danas nije bitno drukciji. Islam zatice zenu u ovakvom stanju i ne samo da pokusava da izvjesnim propisima ublazi to ocajno stanje, nego ga iz temelja mijenja. To je onda bila prva socijalna revolucija, ako je mozemo tako nazvati, a ujedno i smrtan udarac dotadasnjim pogledima i shvatanjima naroda u kojima se Islam pojavio.
Islam je dao zeni licnost koju nije imala, kako smo vidjeli iz predhodnog. Na prvom mjestu je zabranio zakopavanje zive zenske djece. Poliandrija je za sva vremena ukinuta a poligamija ogranicena, odnosno bolje receno, strogo uslovljena. Punoljetstvom postaje slobodna gradjanka i sposobna je da vrsi dopustene pravne poslove. Ima pravo da raspolaze, kako ona hoce, sa svojom imovinom. Ona moze ici na sud, podnositi tuzbu sudu, a moze i svjedociti. Moze biti zastupnik, kao i muskarac, ako ispuni odredjene uslove. Moze sama sticati zaradu i izdrzavati se. Muslimanka se moze nesmetano prosvjecivati i pohadjati skole, isto kao i musliman.Sada slobodno mozemo konstatovati da je Islam u ono vrijeme dosao da spasi zenu i da je izvuce iz blata.
I, zaista je, u tom pogledu izvrsio revolucionarne promjene. Nejznacajnije je i najrevolucionarnije to sto je Islam povratio zeni sva osnovna obiljezja ljudskog bica, oslobodio je eksplotacije covjeka i potpuno je sa njim izjednacio. Zeni, njenom polozaju u drustvu, njenim pravima i medjusobnim odnosima muskarca i zene, Kur`an posvecuje najvecu paznju. Oko deset sura se izricito bavi ovim problemima, a ni u ostalima slicna pitanja nisu izostavljena. Podjimo redom :-Kao prvo, Kur`an govori o zajednickom osnovu iz kojeg su nastali i muskarac i zena, o cemu smo vec govorili. I u tome je ocevidno da su osnovni elementi duhovnog i fizickog bica zene isti kao i u bicu muskarca. I muskarac i zena su podjednako potrebni i njihove funkcije i uloge u odrzavanju ljudskog roda su jednako vazne. Oni cine jedinstvene sastavne dijelove porodice, a porodica je, svakako, osnovna celija drustva. Zdrav muskarac i zena-zdrava porodica, a zdrava porodica-zdravo drustvo. Drustveni znacaj porodice je toliki i takav da se veoma tesko moze predpostaviti da bi se mogla pojaviti i stvoriti neka druga institucija koja bi je u potpunosti mogla da nadomjesti i zamjeni. A glavni stub porodice, s pravom mozemo reci, jeste zena. U tome koliko je zena izgredjena kao islamska licnost, ovisi koliko ce i porodica imati islamske smjernice. Ona je ta koja najvise bdije u porodici. Ona je ta koje najvise posvecuje vremena porodici. A tu je, prvenstveno, vazna njena uloga majke.
„Zena i islamski pogled na zivot“-Senaid Zajimovic
InsAllah nastavit ce se... |