Riječ hadis u arapskom jeziku označava nešto što je postalo, što nije stalno. Po svom smislu ona je sasvim suprotna rijeci kadim. Zbog toga se za Kur'an kaže da je kadim, to znači da je oduvijek i nije postao a za Muhammedove a.s. riječi i djela se kaže hadis, što znači da su nastala i nisu oduvijek. Još se ovaj termin upotrebljava u smislu govora. U značenju govora upotrijebljen je u slijedećim kur'anskim ajetima...
»Pa zar ćeš ti za njima od tuge svisnuti ako oni u govor ovaj neće da povjeruju«. Kehf, 6.
»I o blagodatima svoga Gospodara kazuj«. Ed-Duha, 11.

U hadiskoj terminologiji Hadis je sve ono što je Muhammed a.s. prije ili u toku svoje poslaničke misije rekao, uradio, vidio nekoga da nešto radi pa mu to šutnjom odobrio, kao i vijesti koje govore o njegovim tjelesnim i moralnim osobinama. Ovako je većina hadiskih učenjaka definisala Hadis. Međutim, neki hadiski učenjaci medju kojima su El-Hermani i Tibi u Hadis ubrajaju i mišljenja ashaba i fetve tabiina. Oni su se pri tom rukovodili hadisom:

»Dužni ste slušati i pokoravati se pa makar vam naredbodavac bio abesinski rob. Zaista ko od vas bude živio poslije mene, vidjeće velika od­stupanja i razmimoilaženja. Preporučujem vam da se držite moga sunneta i sunneta onih koji poslije mene budu slijedili ispravan put. Držite ga se, žestoko ga se držite«.

HADISI-KUDSI

Ranije smo rekli da riječ hadis znači govor, a riječ kuds znači svet. Prema tome hadisi-kudsi u arapskom jeziku znači sveti govor. U hadiskoj nauci hadisi-kudsijama nazivaju se oni hadisi ili vijesti koje Muhammed a.s. pripisuje Uzvišenom Allahu da ih je Svevišnji Allah izgovorio a on ih samo doslovno prenosi. Ova vrsta hadisa zove se još i eha-disul-ilahijje ili ehadisur-rebbanijje. Njih možemo razlikovati po tome što je u njima naglašeno da su to riječi Sveviznjeg Allaha dž. š.

Navest ćemo neke od njih:
1. Ebu Hurejre veli da je Vjerovjesnik rekao: "Uzvišeni Allah dz.z. veli: »Ako moj rob zazeli susret sa mnom i ja zazelim susret s njim, ako prezire susret sa mnom i ja prezirem susret s njim" Bilježe: Buharija i Nesai.

2. Ebu Katade prenosi od Resulullaha a.s. ono što on prenosi od svog Uzvišenog Gospodara da je rekao: "Tvojim sljedbenicima sam stavio u dužnost pet namaza, i stavio sebi u obavezu da one koji ih budu redovno obavljali u propisano vrijeme uvedem u džennet. Prema onima koji ne budu vodili računa o namazu, nemam takve obaveze." Bilježi: Ibn Madže

3. Priča Ebu Hurejre pa kaže: Resulullah nam je prenio od Uzvišenog Allaha da je rekao: "Ako moj rob naumi uraditi neko dobro djelo pa ga ne uradi upisaću mu (za to) sevab, a ako ga uradi upisaću mu deset do stotinu sevaba. A ako naumi da uradi neko loše djelo pa ga ne uradi, za to mu neću upisati grijeh, a ako ga uradi upisaću mu samo jedan grijeh" Bilježe: Buharija i Muslim